fbpx

Analiza krvi

Zašto nam je važna analiza krvi?

Kada je u pitanju briga o sopstvenom zdravlju, jedna od osnovnih stvari koju možemo učiniti je da se podvrgnemo redovnoj analizi krvi. Ova rutinska provjera može nam pomoći da otkrijemo različite metaboličke poremećaje i druge zdravstvene probleme koji se javljaju u našem organizmu. U ovom članku možete pronaći teme, poput:

  • Šta je analiza krvi?
  • Šta je krvna slika?
  • Šta su biohemijske analize?
  • Važnost analize krvi?
  • Uzroci povećane koncentracije bilirubinakod odraslih osoba?
  • Šta podrazumijevaju hematološke analize krvi?
  • Kako se tumače rezultati laboratorijske analize krvne slike i biohemije?

Analiza krvi je rutinska medicinska procedura koja se koristi za procjenu zdravstvenog stanja pacijenta. Ova procedura uključuje uzimanje malog uzorka krvi iz vene u ruci pacijenta, koji se potom šalje u laboratoriju na analizu. U zavisnosti od razloga zbog kojeg se radi analiza, laboratorijsko osoblje može testirati uzorak na različite parametre.

Krvna slika

Jedan od najčešćih testova krvi je krvna slika, koja pruža detaljan uvid u različite aspekte zdravlja pacijenta. Krvna slika obično uključuje mjerenje broja krvnih ćelija, kao i procenu njihovog izgleda i funkcije. Ova analiza može pomoći u otkrivanju različitih zdravstvenih problema, uključujući anemiju, infekcije, leukemiju i druge hematološke poremećaje.

Biohemijske analize

Osim krvne slike, ljekari često naručuju i biohemijske analize krvi kako bi procijenili funkciju organa i metaboličkih procesa u organizmu. Ovi testovi obično uključuju mjerenje nivoa različitih enzima, proteina i drugih supstanci u krvi. Na primer, testovi jetrenih enzima mogu ukazati na oštećenje jetre, dok testovi kreatinina mogu ukazati na oštećenje bubrega.

Važnost analize krvi

Kao što smo videli, analiza krvi može da pruži dragocjene informacije o zdravlju pacijenta. Ova rutinska provjera može pomoći u ranoj dijagnostici različitih zdravstvenih problema, što može dovesti do efikasnijeg lečenja i boljeg ishoda za pacijenta.

Važnost analize krvi takođe leži u tome što ona može pomoći u proceni rizika od različitih bolesti. Na primer, visok nivo holesterola u krvi može ukazivati na povećan rizik od srčanih oboljenja.

Biohemijske analize krvi

Glukoza

Glukoza se često određuje osobama koje se podvrgavaju rutinskom medicinskom pregledu, osobama s rizikom od dijabetesa ili nekog drugog poremećaja metabolizma ugljenih hidrata, trudnicama, kao i osobama koje boluju od dijabetesa kako bi se pratila efikasnost terapije. Ovaj test može otkriti visok nivo glukoze u krvi koji je karakterističan za dijabetes, što omogućava ranu dijagnozu i odgovarajuće liječenje. Takođe, može se koristiti i za praćenje kontrolnih vrijednosti šećera u krvi kod pacijenata koji već imaju dijabetes.

Gvožđe

Gvožđe se često koristi kao pomoć u dijagnostici anemija ili opterećenja gvožđem (hemosideroza). U tim slučajevima, obično se određuje zajedno sa ostalim markerima metabolizma gvožđa, kao što su hemoglobin, feritin, transferin, TIBC i UIBC. Ovi testovi omogućavaju da se utvrdi količina gvožđa u organizmu, te mogu ukazati na moguću prisutnost anemije ili problema sa metabolizmom gvožđa. Na taj način, ljekar može pružiti adekvatnu dijagnostiku i liječenje za pacijenta.

Povišena vrednost bilirubina u krvi

Bilirubin je žuti pigment koji nastaje kao posljedica prirodnog procesa razgradnje crvenih krvnih stanica. Normalne razine bilirubina u krvi kod odraslih su između 0,2 i 1,2 mg/dl. Kada se razine bilirubina povećaju iznad normalnog raspona, to može ukazivati na neki zdravstveni problem. U ovom članku ćemo razmotriti uzroke, simptome i liječenje povećane koncentracije bilirubina kod odraslih osoba.

Uzroci povećane koncentracije bilirubina kod odraslih osoba

Povećana koncentracija bilirubina kod odraslih osoba najčešće se javlja kada je jetra napadnuta virusom hepatitisa A, B, C ili ako je došlo do začepljenja žučnih kanalića kamenom ili tumorom. Ostali uzroci povećane koncentracije bilirubina kod odraslih osoba uključuju:

  • Dubin-Johnsonov sindrom
  • Rotorov sindrom
  • Crigler-Najjarov sindrom
  • Gilbertov sindrom
  • Hemolitička anemija
  • Transfuzijska reakcija
  • Autoimuna bolest jetre

Povišeni trigliceridi u krvi

Niski nivoi triglicerida i holesterola su važni za održavanje zdravlja kardiovaskularnog sistema. Međutim, povećana koncentracija ovih supstanci u krvi može biti opasna po zdravlje. Povišeni trigliceridi u krvi mogu dovesti do nakupljanja masti u arterijama, što rezultira suženjem krvnih sudova i smanjenim protokom krvi. Ovo stanje se naziva ateroskleroza.

Ateroskleroza se može ubrzati povećanjem unosa masti i holesterola iz hrane, što dovodi do povišenja nivoa triglicerida i LDL-holesterol. Dugoročno, ovo može dovesti do srčanih problema i drugih zdravstvenih komplikacija.

Zato je važno smanjiti unos masti iz hrane, posebno nezdravih masti poput čvaraka, slanine, svinjskog mesa i iznutrica. Umjesto toga, trebali bismo konzumirati više zdravih izvora masti poput maslinovog ulja, orašastih plodova i sjemenki. Također, redovno vježbanje i održavanje zdrave tjelesne mase mogu pomoći u održavanju zdravlja kardiovaskularnog sistema.

U slučaju povišenih triglicerida i holesterola, ljekar može preporučiti promjenu prehrane i vježbanja, kao i lijekove koji snižavaju nivo masti u krvi. Važno je slijediti preporuke ljekara i redovno kontrolisati nivoe triglicerida i holesterola kako bi se spriječile komplikacije.

Ukratko, povišeni trigliceridi i holesterol, posebno LDL-holesterol, su rizik za ubrzanu aterosklerozu. Da bismo održali zdravlje kardiovaskularnog sistema, trebali bismo smanjiti unos nezdravih masti iz hrane, vježbati redovno i održavati zdravu tjelesnu težinu. U slučaju povišenih nivoa triglicerida i holesterola, trebali bismo se obratiti ljekaru radi daljnjih preporuka i liječenja.

Visok kreatinin i urea u krvi

Visoke koncentracije kreatinina i uree u krvi su najčešće posljedice smanjenja bubrežne funkcije.

Smanjena bubrežna filtracija ukazuje na smanjenu bubrežnu funkciju koja može biti posledica različitih oboljenja bubrega (napr. glomerulonefritisa, renalne azotemije, hroničnog bubrežnog oboljenja), kao i prerenalne azotemije.

Enzimi u krvi

Enzimi su proteini koji se nalaze u svim ćelijama našeg organizma. Njihova količina i vrsta varira ovisno o metaboličkim procesima koji se odvijaju u pojedinim tkivima i organima. Uz pomoć enzima, ti metabolički procesi se brže odvijaju i tako se osigurava normalno funkcioniranje organizma.

Enzimi su vrsta biokatalizatora koji omogućavaju razne metaboličke procese u organizmu. Oni ubrzavaju reakcije i pomažu u razgradnji i sintezi raznih molekula u tijelu. Enzimi također imaju ključnu ulogu u probavi hrane jer omogućavaju razgradnju hrane u probavnom traktu.

Osim u probavnom traktu, enzimi su važni i u drugim organima poput jetre, koja je glavni organ za razgradnju toksina u organizmu. U jetri se stvaraju enzimi koji razgrađuju toksine i tako ih pretvaraju u manje štetne tvari koje se mogu izlučiti iz organizma.

Svaki enzim ima specifičnu funkciju u organizmu. Neki enzimi su potrebni za stvaranje energije u stanicama, dok su drugi enzimi potrebni za sintezu novih molekula u organizmu. Postoje i enzimi koji se koriste u dijagnostici bolesti, jer njihova količina i aktivnost u tijelu mogu ukazati na neku patološku promjenu.

Uzimanje određenih lijekova, kao i neke bolesti, mogu utjecati na aktivnost i količinu enzima u tijelu. Stoga je važno pratiti nivoe enzima u tijelu i redovito obavljati pretrage kako bi se na vrijeme otkrile eventualne nepravilnosti.

Ukratko, enzimi su važni proteini u našem organizmu koji su potrebni za normalno funkcioniranje metabolizma i probave. Bez enzima, mnogi metabolički procesi u organizmu ne bi mogli normalno funkcionirati.

Hematološke analize krvi

Kompletna krvna slika

Kompletna krvna slika je grupa testova kojima se određuje:

  • broj leukocita i leukocitarana formula
  • broj eritrocita
  • broja trombocita
  • koncentracija hemoglobina
  • hematokrit (predstavlja odnos krvnih ćelija prema krvnoj plazmi)
  • eritrocitni indeksi:MCV-prosečna veličina eritrocita, MCH-prosećna količina hemoglobina u eritrocitima, MCHC-prosečna koncentracija hemoglobina u eritrocitima

Eritrociti (crvena krvna zrnca – RBC – Red Blood Cells) su najzastupljenije ćelije krvi. Eritrociti transportuju kiseonik vezan za hemoglobin iz pluća do drugih tkiva.

Smanjen broj eritrocita je jedan od pokazatelja anemije, zajedno sa hematokritom, hemoglobinom i eritrocitnim indeksima. Povišene vrednosti se mogu javiti kod zdravih ljudi, ali i nekim drugim stanjima.

Hemoglobin (Hgb) je sastojak eritrocita, snabdeva kiseonikom sve ćelije u organizmu. Kod anemija je njegova koncentracija snižena.

Leukociti (bela krvna zrnca WBC – White Blood Cell) se stvaraju u koštanoj srži i imaju ulogu u zaštiti organizma od infekcija. Postoji 5 subpopulacija leukocita i svaka od njih ima posebnu funkciju.

Povećan broj leukocita se javlja u bakterijskim infekcijama, a snižen broj kod virusnih infekcija, hemioterapije i primene pojedinih lekova.

Hematokrit (Htc) – predstavlja postotak koncetracije eritrocita (crvenih krvnih zrnaca) u krvi.

Trombociti su krvne pločice (PLT – Platelet Blood Cells) koje imaju ulogu u zaustavljanju krvarenja i zgrušavanju (koagulaciji) krvi.

Smanjen broj trombocita u analizi krvi se sreće kod autoimunih i malignih oboljenja, tačkastih krvarenja, primene citostatika… Povećan broj trombocita vodi pojačanom zgrušavanju krvi i može uzrokovati stvaranje krvnog ugruška u kardiovaskularnom sistemu.

Krvna slika kod djece

Krvna slika kod dece se radi iz uzorka krvi koji se uzima iz jagodice prsta djeteta ili pete novorođenčeta, obzirom da je za analizu dovoljna mala količina krvi.

U preventivne svrhe, prva krvna slika se radi sa šest meseci, a kasnije jednom godišnje pri svakom sistematskom pregledu.

Preporuka je da se preventivna krvna slika kod dece radi pre svake vakcinacije.

Iz uzorka krvi iz prsta kod dece se može uraditi i leukocitna formula i CRP.

CRP je vrlo značajan parametar akutnog upalnog procesa u organizmu i za razlikovanje bakterijskih od upalnih procesa.

Bakterijske infekcije prati povećan broj leukocita i povećana vrednost CRP-a, dok virusne infekcije prati manja vrednost leukocita i normalna, referentna vrednost CRP-a.

Nizak hemoglobin u krvi

Nizak hemoglobin ukazuje na anemiju. Međutim, da bi se odredio tip anemije, a time i primenila adekvatna terapija nije dovoljno imati samo rezultat hemoglobina.

Potrebno je odrediti takođe ukupan broj eritrocita, MCV, MCH i MCHC. Tek kada imamo i ove nalaze možemo da diferenciramo da li je u pitanju hipohromna, normohromna, anemija zbog nedostatka gvožđa, folata ili vitamina B12 (koje takođe treba odrediti).

Funkcija leukocita (WBC) u krvi

Leukociti (bela krvna zrnca) predstavljaju ćelijski deo imunološke odbrane organizma. Zato su određena patološka stanja, kao što su infekcije pojedinih organa i tkiva, praćena uvek porastom ukupnog broja leukocita (organizam na taj način brani od infekcije).

Sem u infekcijama, znatno povećanje leukocita javlja se u leukemiji (maligno oboljenje bele krvne loze).

Ukupan broj i leukocitarna formula

Broj leukocita može fiziološki da varira zavisno od doba života, fizičkog vežbanja, u trudnoći, stresu i dr.

Ukupan broj leukocita čini zbir svih oblika leukocita koji se razdvajaju u diferencijalnoj leukocitarnoj formuli koja se izdaje u apsolutnom broju i u procentu svake od 5 vrsta leukocita.

Ukoliko je ukupan broj viši od gornje referentne vrednosti to najčešće ukazuje na neku infekciju. Ako su tada povećani neutrofili (granulociti) u pitanju je bakterijska infekcija, a ako su povećani limfociti onda uzrok najčešće virusna infekcija.

Sedimentacija krvi

Sedimentacija krvi je brzina taloženja eritrocita izazvana silom zemljine teže u vremenskom periodu od ½ ili 1 sata.

U inflamaciji sa porastom koncentracije fibrinogena i drugih proteina akutne faze dolazi do bržeg taloženja eritrocita pa se dobija povećana sedimentacija eritrocita. Izrazito povećana sedimentacija od 50 do 100 može se dobiti i u malignim oboljenjima.

Sedimentacija eritrocita se koristi kao pomoć u utvrđivanju prisustva zapaljenskog procesa u stanjima kao što su infekcije, tumori ili autoimune bolesti, kao pomoć u dijagnostici i praćenju niza specifičnih stanja (temporalni arteritis, sistemski vaskulitis, reumatska polimialgija ili reumatoidni artritis).

Biohemijska analiza krvi i hematološka analiza krvi – priprema

Većina biohemijskih analiza krvi kao i hematoloških analiza krvi, zahteva uzorkovanje u jutranjim časovima, nakon noćnog gladovanja od 8-12h.

Određene analize krvi, kao što su npr. stresni hormoni, zahtevaju i mirovanje pacijenata, a postoje i analize koje se rade u tačno određenim vremenskim periodima (ACTH se na primer radi isključivo u periodu od 7-10h ujutru).

Takođe, jako je bitno napomenuti laboratorijskim radnicima na prijemu o fiziološkim i / ili patološkim stanjima u kojima se organizam nalazi.

Na primer, trudnice imaju drugačije vrednosti parametara, nego osobe koje nisu u drugom stanju.

Za dobijanje tačnih rezultata analize krvi jako je bitna obaveštenost pacijenata o pravilima ponašanja i pripremi pre i tokom uzorkovanja krvi. Zato je važno da pročitate uputstvo “ Priprema za uzimanje uzorka krvi“ koje smo pripremili za vas:

Priprema pacijenta za uzimanje uzorka krvi

O svim nedoumicama i informacijama vezanim za uzorkovanje i analize možete se informisati u Medicover Diagnostics laboratorijama, a sve sa ciljem dobijanja tačnih rezultata.

Definicija referentnih vrednosti krvi, krvne slike i ostalih biohemijskih parametara

Referentne vrednosti (raniji termin normalne vrednosti) krvne slike i biohemijskih analiza su unaprijed određeni rasponi koncentracija svakog parametra posebno i to zavisno od pola i uzrasta pacijenta kao i od korišćenih reagenasa i aparata na kojima se rade te analize.

Svaka laboratorija je obavezna da naznači referentne vrijednosti u zavisnosti od reagenasa i aparata koje koristi.

Kako se tumače rezultati laboratorijske analize krvne slike i biohemije?

Eritrociti RBC

Smanjenje broja eritrocita, crvenih krvnih zrnaca, kao i prosečnog sadržaja hemoglobina koji je ‘nosilac’ kiseonika u krvi, upozorava na postojanje nekog oblika anemije. U slučaju da nalaz pokazuje povišene vrednosti eritrocita, treba posumnjati na relativnu policitemiju (npr. dehidrataciju).

Eritociti referentne vrednosti:

  • Muškarci: 4.50 – 5.80 x 10^12/L
  • Žene: 3.80 – 5.10 x 10^12/L

Leukociti WBC

Povišen broj leukocita najčešće ukazuje na neki inflamatorni, upalni proces u organizmu, mada se može javiti i kod leukemije, trovanja, opekotina. Snižene vrednosti, odnosno leukopenije, najčešće se javljaju kod virusnih oboljenja, hemoterapije ili korišćenja nekih lekova.

Leukociti referentne vrednosti:

  • Odrasli: 4.0 – 10.0 x 10^09/L
  • Deca: ( 2-7 god.) 5.0 – 13.0 x 10^09/L

Trombociti PLT

Povišen nivo se javlja u sklopu trombocitoze koja je povezana sa zapaljenjima, smanjenom funkcijom slezine ili nedostatkom slezine, krvarenjem, davanjem nekih lekova, nefrotskog sindroma.

Trombociti referentne vrednosti

  • 140.0- 450.0 x 10^09/L

Hemoglobin HGB

Reč je o proteinu iz eritrocita koji vezuje kiseonik i prenosi ga do tkiva. Snižen nivo hemoglobina ukazuje na anemiju ili krvarenje.

Hemoglobin referentna vrednost:

  • Muškarci: 130.0 – 180.0 g/L
  • Žene: 119.0 – 157.0 g/L

Sedimentacija eritrocita

Sedimentacija je brzina kojom se krvne ćelije izdvajaju iz seruma. Ako se krv koja sadrži antikoagulans pusti da stoji u uspravno postavljenoj pipeti, eritrociti će postupno početi da se talože na dno.

Brzina kojom se ove ćelije talože je osetljiva na indeks reakcije tela na povredu ili bolest, kao što je leukocitoza ili groznica.

Normalna brzina sedimentacije ne isključuje mogućnost postojanja bolesti, ali ubrzana sedimentacija je indikator za dalja ispitivanja.

Sedimentacija eritrocita referentne vrednosti:

  • Muškarci: 0.0 – 10.0 mm/h
  • Žene: 0.0 – 20.0 mm/h

Glukoza

Krvna slika može u velikoj meri da pomogne u otkrivanju dijabetesa, na šta ukazuje visok nivo glukoze u krvi.

  • Normalne vrednosti: 3,9-6,1 mmol/l

Gvožđe

Koncentraciju gvožđa u serumu određuje nekoliko faktora uključujući apsorpciju iz creva, deponovanje u crevima, jetri, slezini i kostnoj srži, gubljenje hemoglobina i sinteza novog hemoglobina.

Povišeno je kod višestrukih transfuzija, prekomernog davanja preparata gvožđa, povećanog i ubrzanog razaranja crvenih krvnih zrnaca, hemohromatoze i virusne upale jetre.

Referentne vrednosti:

  • Muškarci: 6,5 – 29,5 umol/l
  • Žene: 5,5 – 28,5 umol/l

Minerali

Niske vrednosti pojedinih minerala i oligoelemenata u nalazima krvi ukazuju da ih ne unosimo dovoljno putem hrane. Tako se kao posledica gladovanja, jednolične ishrane ili pothranjenosti može javiti nedostatak magnezijuma, kalijuma, gvožđa, natrijuma ili kalcijuma, koji su važni za normalno funkcionisanje organizma.

Natrijum, recimo, reguliše raspodelu vode u organizmu, kalijum utiče na funkciju nerava i mišića (srca), gvožđe koje se nalazi u hemoglobinu služi za prenošenje kiseonika do svih ćelija u organizmu.

LDL – holesterol

Povišene vrednosti lošeg holesterola (LDL) ukazuju na ishranu bogatu mastima i veći rizik od kardiovaskularnih bolesti, posebno ateroskleroze.

Ukoliko nalazi pokažu veći nivo LDL holesterola, treba dalje ispitati i da li postoje neka hronična oštećenja jetre ili bubrega ili poremećaj u radu štitaste žlezde.

Niže vrednosti u najvećem broju slučajeva upućuju na pothranjenost, na naslednu lipoproteinsku deficijenciju, cirozu jetre, virusnu upalu jetre ili hipertirozu, povećanu aktivnost štitne žležde.

Poželjne vrednosti: do 3,30 mmol/l.

HDL- holesterol

Što su više vrednosti HDL holesterola, to je bolje, jer ovaj holesterol „čisti“ krvne sudove i štiti od kardiovaskularnih bolesti. I minimalno smanjenje upućuje na povećani rizik od ateroskleroze, odnosno taloženja masnoća na unutrašnjim zidovima krvnih sudova, što dovodi do njihovog začepljenja i bolesti kao što su infarkt srca i moždani udar.

Poželjne vrednosti HDL-a: veće od 1.55 mmol/l

Poželjne vrednost ukupnog holesterola: do 5,18 mmol/l

Trigliceridi

Povećan unos masnoća i stres odraziće se i na trigliceride u krvi, te će se u nalazu pokazati kao povišeni.

S obzirom na to da se masnoća iz hrane apsorbuje u ćelijama sluzokože creva, odakle ulazi u limfne sudove i deponuje se u jetri, viši trigliceridi mogu da ukažu i na oštećenje funkcije ovog važnog organa.

  • Poželjne vrednosti: do 1,70 mmol/l.
Podeli:

Povezani članci

VERAgene
NIŽE CIJENE PRENALATIH TESTOVA I DO 50%
TROFEJ za laboranticu Milanu Zdjelar
Medicover Diagnostics Sarajevo | Otvoren Zavod za biomedicinsku dijagnostiku i ispitivanje
ogtt test
Test opterećenja glukozom (OGTT)
Test opterećenja šećerom je laboratorijsko-dijagnostički test pomoću kojeg se ispituje sklonost pacijenata ka šećernoj bolesti.
HIV (Humani Virus Imunodeficijencije)
CRP pomoc u dijagnostici
CRP nalaz krvi │ Šta je CRP , zašto se radi i šta otkriva?
CRP je je protein čije vrijednosti u krvi rastu u infekcijama i upalnim stanjima, kao i poslije operacija ili trauma.. Sintetiše se u jetri  kao reaktant akutne faze usljed oštećenja tkiva i upalnog procesa u organizmu.

Lokacije naših laboratorija

0 analiza | 0,00 KM
Pogledaj sve