fbpx

Kompletna krvna slika

Šifra HE07 Kategorija Tag

Vrijeme izdavanja: 1 radni dan

Uzorkovanje: Vađenje krvi

5,50 KM

Kompletna krvna slika │ Laboratorijski nalazi krvi

Kompletna krvna slika je osnovni test i jedna je od najčešće traženih laboratorijskih pretraga. Predstavlja prvi korak u utvrđivanju hematološkog statusa i dijagnostici različitih hematoloških i nehematoloških poremećaja. Ova analiza krvi donosi vrijedne informacije, te dodatno i prema potrebi, usmjerava na izvođenje drugih specifičnih testova.

Kompletna krvna slika se sastoji od mjerenja sljedećih parametara:

  • broj leukocita;
  • broj eritrocita;
  • koncentracija hemoglobina;
  • hematokrit;
  • eritrocitni indeksi: srednji volumen eritrocita (MEV), srednji hemoglobin eritrocita (HEM), srednja koncentracija hemoglobina (CHEM) i širina distribucije eritrocita (RDW);
  • broj trombocita i trombocitni indeksi: prosječni volumen trombocita (VTM) i širina distribucije trombocita (PDW);
  • leukocitna formula.

Šta je kompletna krvna slika?

Kompletna krvna slika podrazumijeva nalaz krvne slike kojim se analiziraju krvne ćelije, crvena krvna zrnca – eritrociti, bijela krvna zrnca – leukociti i krvne pločice – trombociti kao i ostali parametri u krvi.

Kompletna krvna slika česta je laboratorijska analiza krvi prilikom sistematskih pregleda, ali i polazna tačka dijagnostike raznih zdravstvenih stanja počešvši od prehlada, povišene tjelesne temperature i generalno, analizu krvne slike radite onoga trenutka kada se počnete osjećati loše.

Nalaz krvi važan je u prevenciji, ali i praćenju toka bolesti odnosno učinka terapije.

Određivanje kompletne krvne slike radimo uzorkovanjem krvi iz vene ili iz prsta i ovo je osnovna hematološka pretraga čije vrednosti parametara zavise od pola osobe, životne dobi i metodi određivanja.

Savjetujemo da se nalaz krvi uradi bar jednom godišnje i/ili prema preporuci ljekara, a analiza krvi je dostupna u svim našim laboratorijama.

Za dodatne informacije možete nas pozvati

  • Laboratorije Banja Luka + 387 51 232 380
  • Laboratorije Sarajevo +387 33 878 111
Kompletna krvna slika

Zašto se radi kompletna krvna slika?

Kompletna krvna slika radi se radi procjene opšteg stanja organizma, kao i zbog otkrivanja stanja poput anemija, hematoloških oboljenja, infekcija. Nalaz krvne slike predstavlja i redovnu analizu u trudnoći, drugim riječima za skrining i dijagnozu mnogih oboljenja.

Kompletna krvna slika će nam između ostalog dati informacije o ukupnom broju krvnih zrnaca, odnosno eritrocita, leukocita i trombocita. Crvena krvna zrnca – eritrociti prenose kiseonik do svih ćelija organizma, bijela krvna zrnca ili leukociti dio su odbrambenog, imunološkog, dijela organizma dok trombociti pomažu u zgrušavanju krvi.

Eritrociti RBC - referente vrijednosti

Eritrociti su najbrojnije ćelije u krvi, bez jezgra i neophodni su za tkivno disanje.

Eritrociti su najspecijaliziranije ćelije u tijelu, čija se glavna funkcija sastoji u transportu kiseonika iz pluća u tkiva i prenosu ugljen- dioksida iz tkiva u pluća. To se postiže preko hemoglobina koji se nalazi u eritrocitima.

Eritociti referentne vrednosti:

  • Djeca do mjesec dana: 3 – 5 10^12/L
  • Djeca jednog do 2 mjeseca: 2,9 – 4,1 10^12/L
  • Djeca od 2. do 5. mjeseca: 3,5 – 4,8 10^12/L
  • Djeca od 5. mjeseca do 7. godine: 4 – 5 10^12/L
  • Dječaci od 7. godine do 12 godina: 4,34 – 5,47 10^12/L
  • Dječaci od 12. do 19. godine: 4,43 – 5,88 10^12/L
  • Djevočice od 7. do 19. godine: 4,07 – 5,42 10^12/L
  • Muškarci: 4.34 – 5.72x 10^12/L
  • Žene: 3.86 – 5.08 x 10^12/L

 

Klinički značaj analize eritrocita?

Broj eritrocita kao pojedinačni parametar ima malu dijagnostičku vrijednost, a tačna procjena tjelesne mase eritrocita može se dobiti samo u korelaciji sa hematokritom. Na broj eritrocita utiču promjene zapremine plazme, na primjer tokom trudnoće ili poremećaja hidro-elektrolitičke ravnoteže.

Smanjenje broja eritrocita uzrokuje anemiju .

U praksi se anemijom smatra kada su koncentracija hemoglobina, hematokrit i/ili broja eritrocita ispod referentnih vrijednosti. Dijagnoza je teška ako je samo jedan od parametara ispod graničnih vrijednosti te je u tom slučaju potrebno je dodatno pratiti nalaz krvne slike kako bi se postavila ispravna dijagnoza. Jedostavnim jezikom rečeno anemija u funkcionalnom smislu znači da krv ne može kvalitetno dopremati kiseonik u sva tkiva organizma. 

  • Kod akutne anemije zbog krvarenja, broj eritrocita i koncentracija hemoglobina ostaju nepromijenjeni u prvim satima zbog istovremenog gubitka plazme. Eritrociti počinju da se smanjuju kako se deficit obima koriguje.
  • Kod hroničnih anemija volumen krvi je gotovo normalan zbog kompenzacijskog povećanja volumena plazme, a broj eritrocita i hematokrit su obično niski. Međutim, kod stanja povezanih sa izraženom mikrocitozom (teška anemija zbog nedostatka gvožđa, talasemija), broj eritrocita može ostati u granicama normale ili čak može biti povećan.
  • Relativna anemija je stanje koje karakteriše normalna masa eritrocita, ali sa povećanim volumenom krvi zbog povećanja volumena plazme, kao na primjer u trudnoći, masivna splenomegalija. U ovoj situaciji, ukupni proteini plazme su na donjoj granici normale, za razliku od hronične anemije u kojoj su ukupni proteini u granicama normale.

Povećanje broja eritrocita (koncentracija hemoglobina i/ili hematokrit) uzrokuje eritrocitozu.

Eritrocitoza može biti rezultat povećanja ukupne mase eritrocita (policitemija/apsolutna eritrocitoza) ili može biti posljedica smanjenja volumena plazme.

Osim što nam kompletna krvna slika pomaže da odredimo ukupan broj krvnih zrnaca (eritrocita, leukocita i trombocita), nalaz krvi služi i da se odredi količina hemoglobina (Hgb), hematokrita, kao i eritrocitnih parametara koji se nose sljedeće oznake MCV, MCH i MCHC.

Imate li pitanje? Pišite nam!


Hemoglobin u krvi - Hgb Hemoglobin vrednosti

Hemoglobin u krvi – Hgb je protein u crvenim krvnim zrncima, eritrocitima, i njegova uloga je da prenosi kiseonik u organizmu. Postoje oboljenja, poput anemije, koja sprečavaju eritrocite da stvaraju dovoljne količine hemoglobina.

Snižen nivo hemoglobina u krvi ukazuje na anemiju i krvarenje.

 

Referentne vrijednosti hemoglobina:

  • Bebe do mjesec dana: 109 – 169 g/L
  • Bebe od 1. i 2. mjesec: 90 – 144 g/L
  • Bebe od 2. do 5. mjeseca: 100 – 137 g/L
  • Djeca od 5 mjeseci do 7 godina: 109 -138 g/L
  • Dječaci od 7 do 12 godina: 121 – 145 g/L
  • Dječaci od 12 do 19 godina: 129 – 166 g/L
  • Djevojčice od 7 do 19 godina:  118 – 149 g/L
  • Muškarci: 138 – 175 g/L
  • Žene: 119 – 157.0 g/L

Hemoglobin u krvi - Klinički značaj anlize hemoglobina

Smanjenje hemoglobina ispod referentnih vrijednosti uzrokuje pojavu anemije. Hemoglobin u krvi treba procijeniti zajedno sa Hct (hematokritom), brojem eritrocita, indeksima eritrocita i morfologijom razmaza kako bi se klasifikovala anemija. Normalna vrijednost koncentracije hemoglobina ne isključuje anemiju zbog akutnog krvarenja.

Tokom trudnoće, koncentracija hemoglobina u krvi se smanjuje za 2-3 g/dL zbog neproporcionalnog povećanja volumena plazme u odnosu na masu eritrocita.

Kod novorođenčadi, masa eritrocita je veća pri rođenju nego kod odraslih i kontinuirano se smanjuje u prvoj sedmici života, Hb može dostići i do 9 g/dL u sedmicama 11-12 života (fiziološka anemija). Smanjenje se javlja ranije i izraženije je kod prijevrijemeno rođenih beba. Nivoi odraslih dostižu se oko 14. godine, a kod starijih osoba dolazi do postepenog smanjenja koncentracije hemoglobina.

Povećanje hemoglobina u krvi se javlja kod eritrocitoze/policitemije. Nakon dugog života na nadmorskoj visini, dolazi do povećanja hemoglobina koji odgovara 1 g/dL na 2000 m.

Hematokrit u krvi

Hematokrit u krvi opisuje koncentraciju crvenih krvnih zrnaca u vašoj krvi, te praktično predstavlja procenat crvenih krvnih zrnaca u krvi.

Referentne vrijednosti hematokrita:

  • Beba prvi mjesec: 0,320 – 0,503 L/L
  • Bebe od prvog do 2. Mjeseca: 0,263 – 0,371 L/L
  • Bebe od 2. do 5. Mjeseca: 0,288 – 0,390 L/L
  • Bebe od 5. mjeseca do 7 godina: 0,230 – 0,404 L/L
  • Dječaci od 7 do 12 godina: 0,366 – 0,452 L/L
  • Dječaci od 12 do 19 godina: 0,390 – 0,487 L/L
  • Djevojčice od 7 do 19 godina: 0,354 – 0,450 L/L
  • Normalne vrijednosti hematokrita iznose 0.356 – 0.470 L/L za žene i 0.415 – 0.530 L/L za muškarce.

Eritrocitni parametri se izračunavaju iz broja eritrocita, koncentracije hemoglobina i hematokrita – ukratko govore o kvalitetu crvenih krvnih zrnaca.

Eritrocitni index je prosječan volumen, odnosno procječna veličina eritrocita – crvenih krvnih zrnaca koja prenose kiseonik u organizmu. Ovaj parametar koristan je prilikom određivanja uzroka anemije.

  • Anemija ili malokrvnost je stanje kada organizam nema dovoljno zdravih crvenih krvnih ćelija (eritrocita)  koje prenose kiseonik do svih tkiva,organa i ugljendioksid u suprotnom pravcu. Sve o anemiji možete pronaći OVDJE. 

 

 

MCV, MCH, MCHC

MCV je oznaka za prosječni volumen eritrocita, drugim riječima to je parameter koji nam daje uvid u veličinu crvenih krvnih zrnaca.

Referentne vrijednosti za MCV

  • Bebe do mjesec dana: 84,5 do 102,5 fL
  • Bebe od mjesec do 2 mjeseca: 82,0 do 96,9 fL
  • Djeca od 2 mjeseca do 7 godina: 73,8 do 89,4 fL
  • Djeca od 7 do 19 godina: 76,5 do 92,1 fL
  • ODRASLI: 83,0 do 97,2 fL

MCH predstvlja prosječnu količinu hemoglobina u eritrocitu.

MCHC je prosječna koncetracija hemaglobina na litar crvenih krvnih zrnaca.

Budući da nam crvena krvna zrnca služe za prenos kiseonika putem krvotoka do svih dijelova organizma,  određivanjem njihovog broja, između ostalog, pomaže u dijagnostikovanju anemija, eritrocitoza i policitemija.

U nekim slučajeva radi se i RDW koji je indikator varijacije veličine eritrocita u krvi što je nekada važno za tačnu dijagnozu hematološkog poremećaja.

Eritrociti, hemoglobin, hematokrit i eritrocitni indexi su sastavni dio kompletne krvne slike i ciljano se koriste u dijagnostici i praćenju terapije oboljenja ili stanja koja utiču na eritrocite.

Savjetujemo da se nalaz krvi uradi bar jednom godišnje i/ili prema preporuci ljekara, a analiza krvi je dostupna u svim našim laboratorijama.

Za dodatne informacije možete nas pozvati

  • Laboratorije Banja Luka + 387 51 232 380
  • Laboratorije Sarajevo +387 33 878 111
eritrocitni parametri

Leukociti krvna slika – bijela krvna zrnca

Leukociti su bijela krvna zrnca koja imaju odbrambenu ulogu u organizmu. Povišen broj leukocita obično ukazuje na bakterijsku infekciju, a smanjen broj leukocit na virusnu s tim da ne treba izgubiti iz vida činjenicu da do poremećaja u broju leukocita dolazi I kod primjene hemoterapije ili nekih drugih lijekova.

  • Leukociti se dijele u dvije glavne grupe: granulociti i α-/negranulociti. Granulociti su nazvani tako zbog prisustva različitih granulacija u citoplazmi, a tri tipa granulocita su identificirana prema afinitetima bojenja na Wrightu obojenom krvnom brisu: neutrofili, eozinofili i bazofili. Ove ćelije se nazivaju i polimorfonuklearni leukociti zbog višestrukog jezgra. Negranulociti koji se sastoje od limfocita i monocita uglavnom ne sadrže različite citoplazmatske granulacije i imaju nelobulirano jezgro, a nazivaju se i mononuklearni leukociti.
  • Postotci pojedinih vrsta leukocita daju nam dodatni uvid u stanje bolesnika. Na primjer, povećani broj neutrofilnih granulocita (granulocitoza) najčešće govori u prilog bakterijske infekcije, a povećani broj eozinofila (eozinofilija) uglavnom može da se nađe kod infekcije parazitima ili u stanjima alergije.

LIMFOCITI su ćelije koje proizvode antitijela – povećani broj limfocita naziva se limfocitoza,  a smanjeni broj limfopenija.

Leukociti referentne vrijednosti:

  • Beba do mjesec: 6.9 do 19.6 x 10^09/L
  • Djeca od mjesec do 2 godine: 6.0 do 16.0 x 10^09/L
  • Djeca od 2 godina do 7 godina: 5.0 do 13.0 x 10^09/L
  • Djeca od 7 do 19 godina: 4.4 do 11.6 x 10^09/L
  • Odrasli: 3.4 – 9.7 x 10^09/L

Leukociti krvna slika - Klinički značaj analize

  1. Fiziološke varijacije leukocita
  • rast i razvoj: kod novorođenčadi i djece povećan je broj leukocita, uz postupno smanjenje vrijednosti, dostižući vrijednosti za odrasle nakon 19. godine;
  • dnevne fluktuacije: pod utjecajem svjetlosti; također uobičajena aktivnost uzrokuje veće vrijednosti leukocita u popodnevnim satima, ali koje imaju tendenciju da ostanu u granicama normale;
  • klimatske i sezonske varijacije: vrućina i intenzivno sunčevo zračenje izazvali bi leukocitozu, a produženi boravak na Antarktiku uzrokovao bi leukopeniju; umjetna i ultraljubičasta svjetlost izazivaju limfocitozu;
  • akutna anoksija uzrokuje neutrofiliju;
  • u prvim danima boravka na velikoj nadmorskoj visini javlja se leukocitoza udružena s limfopenijom i eozinopenijom, praćena limfocitozom i blagom eozinofilijom;
  • intenzivne fizičke vježbe izazivaju izraženu leukocitozu, ali može biti prisutna i limfocitoza; normalizacija se javlja za manje od sat vrijemena; 
  • bol, mučnina, povraćanje, anksioznost mogu uzrokovati leukocitozu u odsustvu infekcije, preraspodjelom marginaliziranih stanica prema cirkulaciji;
  • anestezija eterom izaziva leukocitozu, a narkoza sa jedinjenjima barbiturata obično smanjuje broj leukocita;
  • tokom ovulatornog perioda može doći do blage leukocitoze i eozinopenije;
  • blaga leukocitoza se javlja tokom trudnoće, a neutrofilija se povećava kako se termin približava; takođe, tokom porođaja, ponekad se javlja izražena neutrofilija, sa vrednostima koje se normalizuju nakon 4-5 dana i udružene sa eozinopenijom.

Većina fizioloških (normalnih) varijacija se objašnjava stimulacijom nadbubrežnog korteksa. Primjena kortizona i hidrokortizona povezana je s neutrofilijom (vjerovatno zbog smanjenog protoka krvi i povećanog oslobađanja srži), praćenom eozinopenijom i limfopenijom.

  1. Leukocitoza: L >10000/µL ili >10×10 9/L – obično je posledica povećanja broja neutrofila ili limfocita; rjeđe, druge klase leukocita uzrokuju povećanje apsolutnog broja leukocita. Proporcionalno povećanje svih vrsta leukocita je zbog hemokoncentracije.
  2. Leukopenija: <4000/µL ili <4×10 9/L (vrijednosti između 2500-4000/µL se smatraju graničnim, dok su vrijednosti <2500/µL definitivno abnormalne) 

Trombociti PLT

Broj trombocita značajan je indikator za objašnjenje krvarenja, hemoragijskih bolesti, prati se tokom hemoterapije, bolesti koštane srži.

Trombocitoza ili povišen nivo trombocita u krvi javlja se kao posljedica upalnih stanja, smanjene funkcije  pankreasa ali i nakon konzumiranja nekih lijekova, krvarenja.

Trombociti referentne vrijednosti:

  • Bebe do 5 mjeseci: 355 do 666 x 10^09/L
  • Djeca od 5 mjeseci do 2 godine: 286 do 509 x 10^09/L
  • Djeca od 2 godine do 13 godina: 247 do 436 x 10^09/L
  • Adolescenti: 140 do 424 x 10^09/L
  • Odrasli: 140.0- 450.0 x 10^09/L

Klinički značaj analize trombocita

1. Povećanje broja trombocita (trombocitoza/trombocitemija)

  • Prolazna trombocitoza – nastaje zbog mobilizacije trombocita iz ekstravaskularnog bazena: fizički napor, porođaj, davanje epinefrina.
  • Primarna trombocitoza (npr. kod nasljedne trombocitemija). 
  • Sekundarna/reaktivna trombocitoza kao posljedica između ostalog, zaraznih, upalnih, malignih bolesti…

2. Smanjenje broja trombocita (trombocitopenija) je najčešći uzrok krvarenja.

Trombocitopenija se može pojaviti kroz različite mehanizme:

  • autoimune: idiopatske/sekundarne (infekcije, trudnoća, kolagenske vaskularne bolesti, limfoproliferativne bolesti, solidni tumori, lijekovi itd.); mehanizam je predstavljen prisustvom IgG i/ili IgA antitrombocitnih autoantitijela, rijetko IgM, koja aktiviraju komplement i skraćuju životni vijek trombocita uklanjajući ih iz cirkulacije pomoću mononuklearnog fagocitnog sistema slezene;
  • aloimune: neonatalna trombocitopenija; posttransfuzijska purpura.
  • infekcije: virusi (neonatalna rubeola/zaušnjaci, citomegalovirus, parvovirus B19, vakcine), bakterije (septikemija, meningokokemija, lajmska bolest), Mycoplasma pneumoniae, protozoe (malarija).

 

Šta je diferencijalna krvna slika?

 Diferencijalna krvna slika podrazumijeva leukocitnu formulu, odnosno analizu bijelih krvnih zrnaca. Osim provjere crvevnih krvnih zrnaca i trombocita, leukocitna formula ili diferencijalna krvna slika važna je u otkrivanju bakterijskih i virusnih infekcija. Za razliku od KKS nalaza koji podrazumijeva broj leukocita, diferencijalna krvna slika analizira različite vrste bijelih krvnih zrnaca.

Oznaka za bijela krvna zrnca leukocite je WBC.

Limfociti (LYM), Monociti (MON), Eozinofili (EOS), Neutrofili (NEU) prestavljaju različite vrste bijelih krvnih zrnaca i svaki od njih ima svoju ulogu.

Sedimentacija

Brzina sedimentacije pokazatelj je upalnog stanja budući da se kod postojanja hronične ili akutne upale eritrociti brže sedimentiraju, što je posljedica promjene fizičko-hemijskog sastava.

Eritrociti se tada brže sedimentiraju u stalaku kojim se mjeri brzina sedimentacije eritrocita. Brzina sedimentacije se mjeri jedan odnosno dva sata nakon stavljanja u stalak za mjerenje brzine sedimentacije.

Više vrijednosti sedimentacije eritrocita obično se nalaze kod težih upala ali i kod drugih ozbiljnih poremećaja u organizmu.

Nalaz krvne slike i CRP?

CRP nalaz krvi je jedan u nizu paramatera koji ukazuje na neko zapaljenje u organizmu i njegovu težinu. CRP nalaz u krvi se preporučuje kod sumnje na bakterijsku infekciju i on je jedan od najčešće određivanih markera među laboratorijskim analizama. Stvara se u jetri i pokazuje vrijednosti C reaktivnog proteina koji raste u krvi u upalnim stanjima, izazvanim infekcijama ali i drugim upalama koje nastaju kao posljedica operacija, trauma. C reaktivni protein spada u “proteine akutne faze” jer se sintetiše u akutnoj fazi upale. C reaktivni protein ima ulogu u odbrani organizma od infektivnih uzročnika i u uklanjanju raspadnih produkata tkiva.

Sve o analizi CRP pročitajte OVDJE.

Nalaz krvi i krvna slika kod djece?

Razumljivo da je krvna slika jedna od najčešćih analiza u pedijatriji, jer nam daje sliku o zdravlju djeteta. Kod zdave djece nalaz krvi najčešće se radi jednom godišnje, odnosno prema preporuci ljekara, a za da bi se uspješno obavila analiza krvi dovoljna nam je i krv iz prstića – kapilarna krv. Napominjemo da se za nalaz krvi i kod odraslih može uzeti uzorak iz prsta.

I kod djece krvna slika analizira sve prethodno opisane parametre, s tim da referentne vrijednosti zavise od uzrasta djeteta – kako smo i detaljno opisali u ovom tekstu. 

 

Nalaz krvi i priprema za analizu - kompletna krvna slika

Uzorak krvi za anlizu kompletne krvne slike ne zahtjeva posebnu pripremu – može da se radi natašte ili nakon obroka (svakako, izbjegavati obilne, masne i teške obroke).

Krv se uzorkuje iz vene, prsta akod male djece, osim iz prsta, može i iz petice. 

Neophodna obrada – ako se uzorak ne pošalje odmah u laboratoriju, mora se staviti u frižider.

Savjetujemo da se nalaz krvi uradi bar jednom godišnje i/ili prema preporuci ljekara, a analiza krvi je dostupna u svim našim laboratorijama.

Za dodatne informacije možete nas pozvati

  • Laboratorije Banja Luka + 387 51 232 380
  • Laboratorije Sarajevo +387 33 878 111

Lista laboratorija

Medicover Centralna laboratorija Sarajevo

Bulevar Meše Selimovića 17A

Medicover Centralna laboratorija Banja Luka

Dr Mladena Stojanovica 6

Medicover laboratorija Banja Luka Starčevica

Bul. Stepe Stepanovića 132

Medicover laboratorija Prnjavor

Laze Lazarevića 17

Medicover laboratorija Prijedor

Kralja Aleksandra 1

Medicover laboratorija Banja Luka Nova Varoš

Jovana Dučića 66

Medicover laboratorija Laktaši

Karađorđeva 61

Medicover laboratorija Gradiška

Nikole Tesle 1

Medicover laboratorija Doboj

Karađorđeva 1

Medicover laboratorija Banja Luka Lauš

Karađorđeva 143

Pročitajte sa našeg bloga

0 analiza | 0,00 KM
Pogledaj sve