Za šta je sve važan vitamin A?
Vitamin A je neophodan za vid, rast, razvoj kostiju, razmnožavanje, nastanak ćelija i tkiva, imunitet, za integritet sluznica i kože. Ovaj vitamin je dobar za poboljšanje vida, kod noćnog sljepila, staračke makularne degeneracije, glaukoma, katarakte kao i za poboljšanje imunih funkcija.
Koristi se i kod oboljenja kože, akni, ekcema, psorijaze, rana, opekotina i drugih kožnih problema. U kozmetičkoj industriji se koristi za smanjenje bora i kao zaštita od UV zračenja.
Vitamin A u hrani – u kojim namirnicama se nalazi?
Vitamin A se nalazi u džigerici, jajima, ribljem ulju kao i punomasnim mliječnim proizvodima. Organizam proizvodi vitamin A iz beta-karotena i drugih karotenoida. Većina tamno zelenog lisnatog povrća i žuto-narandžastog povrća i voća kao što su: šargarepa, bundeva, kajsija, breskva – sadrže beta-karotene. Karotenoidni pigmenti uključuju alfa, beta i gama-karotene i kriptoksantin, a prisutni su i u uljima kao što je bundevino ulje. Količina apsorbovanih karotenoida i prevedenih u vitamin A zavisi od količine vitamina A i karotenoida u organizmu. Smatra se da karotenoidi obezbeđuju oko 50% potreba za vitaminom A.
Jetra održava nivo ovog vitamina u relativno uskom opsegu, tako što ga skladišti i oslobađa po potrebi.
Koje su preporučene dnevne doze?
Vitamin A je rastvorljiv u mastima, pa se bolje usvaja u prisustvu masne hrane u stomaku. Dnevne potrebe za ovim vitaminom su individualne i zavise od stanja organizma, kreću se za odrasle od 2500IU retinola do 4000IU retinola kod dojilja. Ovaj vitamin se javlja u više oblika: retinol, retinal i retinoična kiselina, a na sadržaju proizvoda obično je označen kao retinol. Beta-karoteni su provitamini A, što znači da se u organizmu iz njih oslobađa ovaj vitamin, često se koriste umesto retinola ili u kombinaciji sa retinolom.
Kada može doći do nedostatka vitamina A?
Kod celijakije, oboljenja pankreasa, Hronove bolesti i drugih inflamatornih oboljenja crijeva dolazi do smanjenja usvajanja masti, pa može doći i do nedostatka vitamina A.
Kome su potrebne povećane količine vitamina A?
Povećane doze vitamina A mogu biti potrebne: imunodeficijentnim osobama, neuhranjenim osobama, kod nekih oboljenja crijeva. U prošlosti nedostatak ovog vitamina kod djece dovodio je do poremećaja u razvoju i oslabljenog imuniteta, ali uvođenjem ribljeg ulja, preventivno u ishranu, ovi problemi su umnogome riješeni. Riblje ulje je dobar izvor vitamina A i D.
Da li se može unijeti previše vitamina A?
Hipervitaminoza A je stanje u kome je povećana količina vitamina A u odnosu na normalnu, a simptomi uključuju: glavobolju, umor, bol u mišićima i zglobovima, suvu kožu, usne, suve oči, opadanje kose. Hipervitaminoza A može dovesti do ozbiljnih oštećenja ploda, pa trudnice koje uzimaju multivitamine za trudnice, ne treba dodatno da uzimaju ovaj vitamin.
Ispitivanja su pokazala da hroničan povećan unos vitamina A (10000IU dnevno i više) može povećati rizik od razvoja osteoporoze kod žena u postmenopauzi i rizik za prelome kod muškaraca srednjih godina. Pošto su i pojedine namirnice obogaćene ovim vitaminom (ulja, margarini), kod uravnotežene ishrane starijim osobama se ne preporučuje dodatno unušenje ovog vitamina.
Sa kojim lijekovima istovrijemeno ne treba uzimati vitamin A?
Vitamin A ne treba primjenjivati istovremeno sa retinoidima (Accutane), jer su to njegove sintetske forme i koriste se u velikim dozama, pa dodatni unos ovog vitamina može ispoljiti toksične efekte. Inače, žene u reproduktivnom periodu moraju primjenjivati kontraceptivne mere i ne smeju biti trudne da bi smjele koristiti ove lijekove, jer može doći do oštećenja ploda. Ne preporučuje se duža primjena vitamina A sa tetraciklinima (mogućnost povećanja intrakranijalnog pritiska), sa varfarinom (mogućnost povećane sklonosti ka krvarenju), sa hepatotoksičnim lijekovima.
Kod dugotrajne upotrebe holestiramina, holestipola (lijekovi koji smanjuju usvajanje holesterola) i orlistata – Xenical (za mršavljenje) može doći do pojave nedostatka vitamina A. Čak se nekad savjetuje i dodatno uzimanje liposolubilnih vitamina (A, E, D, K) kod primene ovih lekova tokom dužeg perioda.
Kako se obavlja određivanje nivoa vitamina A u organizmu?
Testiranje vitamina A se koristi za dijagnostikovanje nedostatka vitamina A kod ljudi sa znacima i simptomima, kao što je noćno slepilo, suve oči, akne ili kod ljudi koji su u opasnosti od nedostatka vitamina A zbog neadekvatne ishrane.
Ova analiza se obavlja uzorkovanjem venske krvi. Savjetujemo izbjegavanje konzumiranja alkohola i vitaminskih suplemenata 24 sata prije uzimanja krvi za analizu. Vađenje krvi mora da se obavi na gladan stomak, poslednji obrok 12 do 14 časova ranije.
Nalaze možete da očekujete u periodu od 16 radnih dana.