Gripa i prehlada nisu ista bolest. Većina ljudi to zna, ali ne znaju ih svi razlikovati.
Kako razlikovati simptome gripe i prehlade?
Donosimo pregled najvažnijih razlika između simptoma gripe i simptoma obične prehlade te savjete kako možete pomoći sami sebi kada obolite od gripe.
Šta je gripa?
Gripa je teška, a katkad i pogubna bolest zbog brojnih i raznovrsnih komplikacija. One mogu biti prouzrokovane samim virusom influence ili sekundarnim bakterijskim infekcijama, odnosno zajedničkim djelovanjem virusa i bakterija. Komplikacije su najčešće u samom sistemu disanja, odnosno upale uha i sinusa, te pneumonije, ali mogu biti zahvaćeni i svi drugi organski sistemi.
Osim što je česta, upala pluća je i najteža komplikacija influence, jer je odgovorna za većinu smrtnih slučajeva od ove bolesti. Poznata su dva osnovna, etiološki i klinički različita oblika upale pluća u influenci.
To je primarna virusna pneumonija, prouzrokovana samim virusom influence, koja se češće pojavljuje u pandemijama, i sekundarna bakterijska pneumonija, čiji su uzročnici bakterije (pneumokok, hemofilus, stafilokok).
Simptomi gripe
Simptomi gripa se pojavljuju iznenada, a visokoj temperaturi obično prethode:
- groznica i drhtavica
- bolovi i u mišićima i u zglobovima
- jaka malaksalost
- glavobolja
- gušobolja
- kijavica
Kašalj i to obično suvi može biti jak i može trajati dvije i više nedelja. Mogu se pojaviti i mučnina i povraćanje, posebno kod dece. Simtomi variraju od blagih do teških, mogu dovesti do upale pluća ili bronhitisa, pa čak i do smrtnog ishoda.
Navedense simptome nikako ne bi trebalo da ignorišete te vam savjetujemo da se javite ljekaru. Takođe, savjetujemo i da ne propisujete terapiju sami sebi, posebno ne antibiotike!
Osobe sa povećanim rizikom za razvoj teških oblika bolesti su:
- trudnice
- osobe sa hroničnim bolestima srca, pluća i bubrega
- osobe sa metaboličkim i hematološkim oboljenjima i oboljenjima jetre
- oboljeli od HIV-a
- oboljeli od malignih oboljenja i osobe na hemoterapiji
Kada je riječ o laboratorijskoj dijagnostici, ljekar će na osnovu kliničke slike zatražiti nalaze koji će biti potrebni. Svakako početak su kompletna krvna slika i CRP koji spadaju u brze laboratorijske testove. Dobijeni rezultati KKS i CRP-a su pomoć ljekaru u postavljanju dijagnoze, odnosno razlikovanju virusne od bakterijske infekcije.
Liječenje gripe
Simptomatsko liječenje gripe uključuje mirovanje, nadoknadu tečnosti, te uzimanje lijekova za snižavanje temperature i smirivanje kašlja.
Osnovno liječenje gripe jest simptomatsko, a označava postupke za otklanjanje i ublažavanje pojedinih simptoma bolesti ako su jače istaknuti. Takva vrsta liječenja podrazumijeva mirovanje, nadoknadu tečnosti obilnim pijenjem (ili infuzijom u težim oblicima bolesti), te uzimanje lijekova za snižavanje temperature i smirivanje kašlja. Budući da je gripa uzrokovana virusima, antibiotici nisu učinkoviti pa se njima mogu liječiti samo bakterijske komplikacije, odnosno upala uha, upala sinusa i pneumonija.
Danas postoje i specifični antivirusni lijekovi koji su djelotvorni u liječenju gripe, a prema mehanizmu djelovanja nazivaju se inhibitorima neuraminidaze. Oni blokiraju aktivnost virusnog enzima neuraminidaze (pogađaju Ahilovu tetivu virusa influence) čime se sprječava izlazak virusa iz inficirane ćelije.
Kako da spriječite gripu?
Zbog stalnih promjena virusa i kratkog trajanja imuniteta, vakcinaciju treba ponavljati svake godine.
Budući da je influenca teška bolest, a za starije ljude i hronične bolesnike i pogubna, te da se pojavljuje epidemijski, vrlo su važne javno-zdravstvene i epidemiološke mjere za sprječavanje i suzbijanje infekcije. Opštim mjerama, kao što su preporuke za što manjim okupljanjem ljudi, odgađanje kulturnih i sportskih priredbi, zatvaranje škola i vrtića, zabrana posjeta u bolnicama, itd., ne postiže se očekivani učinak, pa su one danas uglavnom napuštene. Jedini je djelotvoran postupak u sprječavanju influence aktivna imunizacija, odnosno vakcinacija.
Vakcinacija se sprovodi vakcinom koja sadrži dijelove virusne čestice, a naročito je korisna za ugrožene grupe ljudi, kod kojih influenca može biti vrlo teška bolest. To su sve osobe starije od 65 godina i bolesnici s hroničnim plućnim, srčanim i bubrežnim bolestima, zatim dijabetičari i ostale osobe sa oslabljenim imunitetom.
Preporučljivo je vakcinisati djecu i trudnice, ali i sve druge koji bi mogli doći u kontakt sa virusom.
