Kako prepoznati simptome Alzheimerove bolesti?

Kontrolišite redovno vitamin B12 i hormone štitne žljezde

Alzheimerova bolest je progresivna bolest mozga karakteristična gubitkom pamćenja, sposobnosti rasuđivanja i promjenama karaktera. Osim što se radi o vodećem javno – zdravstvenom problemu, ovaj poremećaj predstavlja najčešći oblik demencije koji zahtjeva pravovremeno prepoznavanje i liječenje.

Prema naučnim procjenama broj oboljelih od Alzheimerove bolesti i drugih oblika demencija će 2020. godine iznositi čak 43 miliona.

Od Alzheimerove bolesti (AB) i drugih oblika demencija danas u svijetu boluje 24 milijuna ljudi. S obzirom da se učestalost AB i drugih demencija znatno povećava sa životnom dobi, a primjetan je trend starenja svjetske populacije, očekuje se da će taj broj i dalje rasti te da nam predstoji “epidemija demencija”.

AB karakteriše neprimjetan početak i postepeno pogoršanje mentalnog statusa. U prvih nekoliko godina bolest ne mora pokazivati dramatične simptome, dok u kasnoj fazi bolesti, bolesnik sve više zavisi o tuđoj pomoći. Premda se bolest ne razvija na isti način kod svih bolesnika, u prosjeku traje otprilike 10 godina.

Klinička prezentacija bolesti

Zbog postupnog početka bolesti smetnje se u početku vrlo često pripisuju staračkoj zaboravnosti.

Simptomi AB se javljaju postepeno, tokom perioda od nekoliko godina, i variraju od osobe do osobe. Prvi simptom koji se pojavljuje obično je zaboravljivost za nedavne događaje uz relativnu očuvanost dugoročne memorije. Upravo zbog postupnog i neprimjetnog početka ove smetnje se u početku vrlo često pripisuju staračkoj zaboravnosti, što je velika greška. Naime, AB je progresivan poremećaj u okviru kojeg se tokomvremena javljaju kognitivne smetnje i psihičke promjene, što znatno utiče na samostalnost bolesnika.

Kognitivni simptomi – smetnje kratkoročne memorije (zaboravljivost za nedavne događaje, zametanje stvari) i otežano donošenje odluka javljaju se kao rani simptomi. Tokom vremena bolesnici postaju dezorijentisani u vremenu (ne znaju dan, tačan datum ili godinu) i prostoru, te više nisu u mogućnosti pronaći put do kuće. U kasnijim fazama bolesti javljaju se simptomi poput neprepoznavanja bliskih osoba i otežanog, nerazumljivog govora.

Psihijatrijske promjene – bolesnici s napredovanjem bolesti razvijaju poremećaje u ponašanju, kao i psihičke poremećaje, što povećava teret staranja o njima. Javljaju se simptomi socijalno neadekvatnog ponašanja poput uznemirenosti, agresije, depresije i promjene ciklusa spavanja. Osobama koje skrbe o bolesniku najteže padaju upravo ovi simptomi, zbog čega su psihijatrijske promjene najčešći razlog smještaja bolesnika u ustanovu.

Danas još uvijek nije poznat tačan uzrok bolesti, ali se pretpostavlja da propadanje nervnih ćelija nastaje zbog nakupljanja određenih bjelančevina u mozga (beta-amiloida i tau proteina). Usled ovog nakupljanja prvenstveno dolazi do gubitka nervnih ćelija koje proizvode neurotransmiter acetil-kolin, ali napredovanjem bolesti je na kraju zahvaćen čitav mozak.

Postavljanje dijagnoze

Određivanje biomarkera u cerebrospinalnoj tekućini i PET CT predstavljaju sofisticirane metode potvrde dijagnoze Alzheimerove bolesti. Takođe je potrebno isključiti i neke metaboličke i endokrinološke poremećaje, zbog čega se procjenjuje nivo vitamina B12 i hormona štitnjače u krvi.

Podeli:

Povezani članci

Veza između insulinske rezistencije i ishrane
Insulinska rezistencija se definiše kao stanje usled koga dolazi do povećanja koncentracije insulina u krvi. Ćelije vremenom postaju otporne na dejstvo insulina pa insulin više nije u stanju da obavlja svoju osnovnu funkciju u organizmu, a to je kontrola nivoa glukoze u krvi. 
Štitna žlijezda – hormoni štitne žljezde
Štitna žlijezda - štitnjača je žlijezda koja izgleda poput leptira smještenog sprijeda, u donjoj polovici vrata, ispod grkljana, a ispred dušnika.
Test opterećenja šećerom – OGTT test
Test opterećenja šećerom je laboratorijsko-dijagnostički test pomoću kojeg se ispituje sklonost pacijenata ka šećernoj bolesti.
D-dimer i njegova uloga u dijagnostici tromboza
D-dimer je proizvod razgradnje fibrina, mali fragment proteina prisutan u krvi nakon što se krvni ugrušak razgradi fibrinolizom. Nazvan je tako jer sadrži dva D fragmenta proteina fibrina spojena unakrsnom vezom, čime se formira proteinski dimer.
CRP pomoc u dijagnostici
CRP – dijagnostika inflamatornog procesa
CRP je je protein čije vrijednosti u krvi rastu u infekcijama i upalnim stanjima, kao i poslije operacija ili trauma.. Sintetiše se u jetri  kao reaktant akutne faze usljed oštećenja tkiva i upalnog procesa u organizmu.
Anemija (malokrvnost) – uzrok  nastanka i dijagnostika
Anemija ili malokrvnost je stanje kada organizam nema dovoljno zdravih crvenih krvnih ćelija (eritrocita) koje prenose kiseonik do svih tkiva,organa i ugljendioksid u suprotnom pravcu.

Lokacije naših laboratorija