Tumorski markeri se najčešće određuju iz krvi, urina ili uzorka tkiva korišćenjem različitih laboratorijskih metoda.
Na skali uzroka smrtnosti, tumori zauzimaju, visoko treće mjesto. Kako se još uvijek u velikoj mjeri radi o neizlječivim bolestima, naročito u slučajevima zakašnjele dijagnoze, razumljive su potrebe i želje kako bolesnika, tako i ljekara, da se iznađu što bolje metode otkrivanja bolesti u najranijoj fazi. Naročito velike nade i očekivanja u tom smislu otvorila je imunodijagnostika tumora.
O čemu se radi?
Ćelije tumorskog tkiva proizvode tvari (antigene) koji odlaze u krvotok ili ostaju na njihovoj površini. Otkrivanje ovih antigena upućuje na postojanje tumora prije pojave bilo kakvih simptoma i znakova, pa ih stoga nazivamo tumorskim biljezima ili markerima.
CEA – karciniembrionski antigen – prisutan u karcinomu kolona (debelog crijeva), ali i u normalnom crijevu fetusa, u gušterači i jetri. Specifičnost je dosta niska jer se pozitivni nalazi dobivaju i kod pušača, kod bolesnika s cirozom jetre, ulceroznim kolitisom i kod drugih tumora – dojke, gušterače, mokraćnog mjehura, jajnika, grlića maternice. Koristi se za stepenovanje tumora, prognozu, otkrivanje recidiva i praćenja terapije.
Alfa-fetoprotein – normalni proizvod ćelija jetre fetusa, nalazi se u krvi bolesnika s primarnim tumorom jetre, neoplazmom žuči, a često i uz embrionalni karcinom jajnika i testisa. Koristi se u dijagnostičke svrhe, za stepenovanje, prognozu, otkrivanje recidiva i praćenje uspješnosti terapije.
Beta – HCG – beta podjedinica humanog horionskog gonatropina, glavni je tumorski biljeg kod žena s gestacijskim tumorom trofoblasta i oko dvije trećine muškaraca s embrionalnim karcinomom testisa.
PSA – prostata specifični antigen nalazi se i kod zdravih muškaraca u niskim koncentracijama, ali povišeni nivo upućuje na rak prostate (kod oko 90% bolesnika). Specifičnost je niska jer je PSA povišen i kod benigne hipertrofije prostate. Zbog dobre osjetljivosti pretraga se uz digitorektalni pregled prostate koristi u dijagnostičke svrhe i za screening rizičnih grupa.
CA 125 – karcinomski antigen koristi se u dijagnostici i praćenju raka jajnika, iako mu nivo podižu upalne promjene potrbušnice. Za screening se koristi isključivo u kombinaciji s transvaginalnim UZV za rano otkrivanje karcinoma jajnika kod osoba s izrazitom porodičnom anamnezom karcinoma dojke ili jajnika, dokazanom mutaccijom BRCA1, BRCA1 ili MMR gena.
CA 19 – 9 – karcinomski antigen koristi se u procjeni terapijskog odgovora kod bolesnika s rakom gušterače. Povišene vrijednosti nalaze se kod bolesnika s rakom probavnog trakta, posebno žuči.
CA 15 – 3 -karcinomski antigen povišen je kod 54 do 80% žena s metastatskim rakom dojki i služi uglavnom za praćenje terapijskog odgovora. Povišen je takođe u nizu drugih bolesti (kronični hepatitis, ciroza jetre, tuberkuloza, sarkoidoza), te malignih tumora pluća, jajnika, endometrija, mokraćnog mjehura i probavnog trakta.
Hromogranin A je biljeg karcinoida i drugih neuroendokrinih tumora, ali se nalazi i kod drugih tumora, kao npr. pluća i prostate.
Tireoglobulin je bjelančevina koja se stvara u štitnjači, pa je povišena kod više bolesti ove žlijezde. Najviše se koristi nakon tireoidektomije zbog karcinoma štitnjače radi otkrivanja recidiva karcinoma i praćenja uspješnosti terapije.
CYFRA 21 – 1 – fragment citokeratina 19 –i koristi se, uz CEA, u diferencijalnoj dijagnozi, prognozi i praćenju uspješnosti terapije i otkrivanju recidiva karcinoma nemalih stanica pluća. Ne koristi se u svrhu probira niti u osoba s visokim rizikom za razvoh karcinoma pluća (npr. pušača)