Zašto je važan vitamin D?

Pretpostavlja se da milijarda ljudi u svetu danas ima manjak vitamina D. Ono što je novost su rezultati mnogih studija koji pokazuju da manjak vitamina D istovremeno znači i veći rizik od srčanih i malignih oboljenja, da ugrožava imunitet povećava šanse oboljevanja od dijabetesa.

Folna kiselina ne sprečava polipe

Posebno je zanimljiva jedna od poslednjih studija koja govori o značajno manjoj učestalosti tuberkuloze pluća kod onih koji uzimaju dovoljno vitamina D. Tuberkuloza je i onako u velikoj meri pitanje imuniteta. I pitanje koje se nameće je – da li planinski sanatorijumi leče tuberkulozu “zdravim vazduhom”, ili povećanjem koncentracije i sinteze vitamina D?

Vitamin D je vitamin rastvorljiv u mastima sa različitim funkcijama u našem organizmu. Nastaje u koži, gde od provitamina, a pod dejstvom UV zraka prelazi u vitamin D. Provitamina ima u različitim mastima, ali najviše u ribljem ulju. Vitamin D je važan kako za fizičko, tako i za mentalno zdravlje.

Da bi organizam imao dovoljno vitamina D, minimalan dnevni unos bi trebao da bude 5 mikrograma odnosno 200 internacionalnih jedinica dnevno (u SAD se već govori da je optimalan unos 50 mikrograma). Valja znati da je osobama tamne kože potrebno šest puta više UV zraka da bi se stvorilo dovoljno vitamina D, da se kod gojaznih osoba vitamin D odlaže u masno tkivo i da stare osobe imaju manje prekurzora vitamina D u koži.

Osteoporoza

Direktna posledica hroničnog manjka vitamina D je osteoporoza (“krte kosti”). Javlja kod žena, sve više i kod muškaraca, uporedo sa godinama starosti. Kod osoba preko 50 godina, frakture zbog osteoporoze javljaju se kod svake druge žene i kod svakog petog muškarca, dok se prelomi pršljenova često ne prepoznaju i ne dijagnostikuju, što vodi lošoj prognozi.

Najbolji način prevencije osteoporoze je uzimanje, još u mladosti, jednog grama kalcijuma dnevno, najbolje u obliku mlečnih proizvoda. Vitamin D je, sa kalcijumom i uz vežbanje – startna terapija za osteoporozu. Novija studija BMJ govori o značajno manjoj učestalosti padova kod ljudi koji uzimaju dovoljno vitamina D. Prevencija se ne odnosi samo na manji broj preloma zbog čvršćih kostiju, već i na mišićnu snagu koja je veća kod uzimanja vitamina D.

Manji rizik od kancera debelog creva

Uz sve rečeno, rezultati studija pokazuju da su osobe koje su uzimale dovoljno vitamina D, za 60% smanjili rizik od kancera debelog creva! Nadalje, vitamin D je u laboratorijskim istraživanjima usporavao starenje ćelije. Postoje i radovi koji govore da su kognitivne funkcije bolje u onih koji imaju optimalan unos vitamina D. Ovome treba dodati i reference o vezi između deficita vitamina D i povišenog krvnog pritiska, masti u krvi i pokazatelja inflamacije (zapaljenja). Svi navedeni faktori rizika vode češćem obolevanju od srčanih bolesti.

Šta da radim?

Čitajući sve ovo, verovatno se pitate: šta da radim? Dermatolozi govore o velikom riziku od raka kože ako se izlažemo suncu. A ovde se govori o riziku obolevanja od niza ozbiljnih bolesti ako postoje deficit vitamina D. Evo odgovora: prema najnovijim istraživanjima dovoljno je da ruke i noge izložite suncu 5 do 30 minuta, dva puta nedeljno i da tako izbegnete rizik od manjka vitamina D. I ne zaboravite: nedeljni unos ribe bogate korisnim mastima (sardine, skuše, tuna, losos) zadovoljavaju potrebe za prekurzorima vitamina D.
Šta bi bila neka generalna preporuka za uzimanje vitamina? Zdrave osobe ne trebaju da uzimaju suplemente vitamina „za preventivu“, već da te potrebe zadovoljavaju zdravom ishranom . A osobe sa nekim hroničnim bolestima i posebnim naslednim opterećenjem za neke bolesti, mogu i treba da uzimaju vitamine, ali samo po savetu lekara.

U Medicover Diagnostics laboratorijama dostupne su vam sledeće analiza vitamina D:

Veoma je važno da redovno kontrolišete status vitamina D u krvi. Svaki deficit je lako rešiti pravilnom ishranom i suplementacijom. 

Reference:https://www.synevo.ro/despre-vitamina-d/

https://www.mayoclinic.org/drugs-supplements-vitamin-d/art-20363792

Podeli:

Povezani članci

Veza između insulinske rezistencije i ishrane
Insulinska rezistencija se definiše kao stanje usled koga dolazi do povećanja koncentracije insulina u krvi. Ćelije vremenom postaju otporne na dejstvo insulina pa insulin više nije u stanju da obavlja svoju osnovnu funkciju u organizmu, a to je kontrola nivoa glukoze u krvi. 
Štitna žlijezda – hormoni štitne žljezde
Štitna žlijezda - štitnjača je žlijezda koja izgleda poput leptira smještenog sprijeda, u donjoj polovici vrata, ispod grkljana, a ispred dušnika.
Test opterećenja šećerom – OGTT test
Test opterećenja šećerom je laboratorijsko-dijagnostički test pomoću kojeg se ispituje sklonost pacijenata ka šećernoj bolesti.
D-dimer i njegova uloga u dijagnostici tromboza
D-dimer je proizvod razgradnje fibrina, mali fragment proteina prisutan u krvi nakon što se krvni ugrušak razgradi fibrinolizom. Nazvan je tako jer sadrži dva D fragmenta proteina fibrina spojena unakrsnom vezom, čime se formira proteinski dimer.
CRP pomoc u dijagnostici
CRP – dijagnostika inflamatornog procesa
CRP je je protein čije vrijednosti u krvi rastu u infekcijama i upalnim stanjima, kao i poslije operacija ili trauma.. Sintetiše se u jetri  kao reaktant akutne faze usljed oštećenja tkiva i upalnog procesa u organizmu.
Anemija (malokrvnost) – uzrok  nastanka i dijagnostika
Anemija ili malokrvnost je stanje kada organizam nema dovoljno zdravih crvenih krvnih ćelija (eritrocita) koje prenose kiseonik do svih tkiva,organa i ugljendioksid u suprotnom pravcu.

Lokacije naših laboratorija